Predškolsko glazbeno i plesno obrazovanje
NASTAVNI PLAN I PROGRAM PREDŠKOLSKOG GLAZBENOG OBRAZOVANJA
NASTAVNI PLAN
| broj djece u grupi | trajanje | ukupno godišnje | |
|
15 | 2 sata po 45 minuta –
tjedno |
70 sati(45´) |
|
15 | 2 sata po 45 minuta –
tjedno |
70 sati (45´) |
PREDŠKOLSKI PROGRAM 1. GODINA
PROGRAM
Program je planiran za djecu u dobi od 4 do 6 godina koja pokazuju interes za glazbu. Program se primjenjuje u glazbenim školama i u predškolskim ustanovama (vrtići, igraonice i si.)
CILJ
Cilj glazbene umjetnosti je radost zajedničkog pjevanja, igre, plesa, slušanja glazbe te poticanja više produktivnih nego reproduktivnih sposobnosti. Takvim načinom rada potičemo kod djece takve procese i aktivnosti koji će pogodovati razvoju svih osobina stvaralačke sposobnosti, vodeći računa o dječjem emocionalnom svijetu koji je u današnje vrijeme često zapostavljen jer razvoj tehnike neminovno dovodi najčešće samo do pasivnog primanja glazbe (televizija, CD, kasete itd.). Putem aktivnog uključivanja djeteta u produktivni pristup glazbi razvijamo kod njega smisao za lijepo, a to je jedan od bitnih putova da se kod djece potaknu sva osjetila kako bi ona što intenzivnije primala nove sadržaje. S obzirom na razliku u dobi djece, vodi se računa o razlikama u potrebama, mogućnostima i osobinama djece iste dobi, a pogotovo različite dobi.
Polazeći dakle od psihofizičkih mogućnosti i osnovnih potreba predškolskog djeteta, kroz realizaciju programa u glazbenoj umjetnosti, utječe se na razvoj djetetovih stvaralačkih sposobnosti i svojstava koja ono spontano pokazuju osobito u vezi i mogućnošću iskazivanja:
1. glazbom
2. govorom i pokretima
3. glazbom i pokretima
GLAZBA – pobuditi interes za glazbu i njome stvarati radosno raspoloženje.
Razvijati želju za uključivanjem u glazbene aktivnosti (pjevanje i slušanje glazbe),
Obogaćivanje emocionalnog doživljaja glazbe,
Njegovanje i kultiviranje glasovnih mogućnosti i težnja za intonativno čistim pjevanjem uz pravilno disanje i jasno izgovaranje teksta,
Razvijanje glazbenog sluha i pamćenja,
Razvoj trajnijeg zanimanja i ljubav za glazbu pomoću koje se razvijaju estetska čuvstva i pozitivan odnos prema prirodi, okolini, prema ljudima, rodnom kraju i domovini:
GOVOR I POKRET – recitiranje stihova dječjih pjesama i najjednostavnijih brojalica, djeca ritmički izgovaraju riječi tako da do izražaja dođe dulje ili kraće trajanje slogova,
Ponavljanje i nabrajanje riječi popraćeno je pokretima (ovisno o sadržaju brojalice) pljeskanjem, toptanjem, skokovima, čučnjevima;
GLAZBOM I POKRETIMA-glazbene igre (igre s pjevanjem ili igre uz instrumentalnu pratnju) razvijaju u djeci sposobnost snalaženja u prostoru, vještinu realiziranja jednostavnih ritmova pokretima ili izražavanje pokreta raznih elemenata skladbe (dinamike, tempa, karaktera i sadržaja skladbe). Na primjer izvođenje najjednostavnije pjesmice uz pjevanje i pokret: “Pada, pada kišica”-oponašanje kiše pokretima prstiju, tijela itd.
Još o ciljevima:
Razvoj socijalizacije (u igri i radu) osobito na:
način uspostavljanja odnosa s drugom djecom,
spremnost na zajednički rad i igru,
želja da drugoga razvesele i ugodno iznenade,
poštivanje važnih pravila u zajedničkoj igri i radu.
Razvoj djetetovih sposobnosti, izražavanje doživljaja, osjećaja, potreba, mentalnih sposobnosti i aktivnosti,
Razvoj glazbene komunikacije i osobito djelovanje na glazbeni sluh, slušnu percepciju (lokalizacija zvuka, razlikovanje slušnih podražaja-šumovi i zvukovi);
Ritam: uočavanje, razlikovanje, interpretacija;
Glasovne mogućnosti: postava glasa, opseg glasa, interpretacija;
Sposobnost doživljavanja i razumijevanja glazbenih djela.
Osnovni kriterij uspješnosti rada je zadovoljstvo djece za vrijeme bavljenja tim aktivnostima.
SADRŽAJ RADA
Temelj rada je igra. Igra kao prirodna aktivnost koja se neizbježno javlja u životu svakog djeteta i čija je funkcija kao razvojnog fenomena nezamjenjiva za emocionalni, socijalni, kognitivni i fizički razvoj svakog djeteta. Svi se ti aspekti putem glazbe nastoje potaknuti i razviti u okviru svačijih individualnih mogućnosti.
RITAM
Kod svakog djeteta postoji urođen latentni ritam koji se oblikuje kroz glazbenu umjetnost.
-razvoj ritma govorom: brojalice, recitiranje dječjih pjesmica, oponašanje zvukova iz prirode i okoline u kojoj djeca žive (glasanje životinja, šum kiše, kucanje sata, kucanje srca);
-ritam izvodimo i pljeskanjem, toptanjem, klackanjem, pucketanjem prstiju kao i udaraljkama koje su djeca načinila sama ili uz pomoć roditelja (drveni štapići, metalni trokutići, razne kutije punjene žitaricama ili sitnim šljunkom), orahove ljuske, razni kamenčići itd.
Na primjer u igri “Tko će bolje?” djeca se zajedno protiv voditelja natječu u ponavljanju malih ritmičkih cjelina (glasom, pljeskanjem itd.)
GLAZBENI SLUH
Budući da je glazbeni sluh osnova svih glazbenih aktivnosti, nužno ga je razvijati kroz različite igre za razvoj sluha.
Igra tišine
Igra se sastoji u tome da se djeca potpuno umire i u tišini osluškuju zvukove na koje inače ne obraćaju pažnju. U zatvorenoj prostoriji u potpunoj tišini djeca osluškuju zvukove različitih instrumenata koji dopiru iz susjednih prostorija, govor roditelja koji čekaju ispred prostorije, korake u hodniku, škripu i buku drugih izvora zvukova (na primjer automobili), cvrkut ptica s drveta koje raste ispred prozora.
Kad prekinemo tišinu razgovaramo s djecom kakve smo zvukove čuli (razlikovati ugodne od neugodnih), uputiti ih da sve što su čuli prikažu i bojama,
- uputiti ih da li prirodi slušaju šum lišća, žubor potoka, pjev ptica,
- postepeno razvijati i opseg njihova glasa: ponavljanjem malih vokaliza na samoglasnicima.
Igra jeke
Voditelj glasno pjeva dva ili više tonova u jednom vokalu, a djeca isti motiv pjevaju tiho ili glasno.
UPOZNAVANJE DJEČJIH PJESMICA
Od najranije dobi djeca se najčešće glazbeno izražavaju kroz pjevanje pjesmica jer tekst i melodija jako utječu na njihov emocionalni razvoj.
Prije učenja svake pjesmice, djecu upoznajemo s njezinim sadržajem kroz priču, crtež, malu lutkarsku predstavu ili djeca nacrtaju svoj doživljaj sadržaja pjesmice. Tek tada pjesmicu možemo pjevati i djeca će je vrlo brzo i lako naučiti.
Osim što kroz tekstove pjesama djeca proširuju znanja o prirodi i okolini, obogaćuju rječnik novim riječima i pojmovima, djeca upoznaju i osnovne elemente glazbene teorije (crtovlje, ključevi, note, dinamičke oznake). Za rad s djecom biramo pjesme koje imaju umjetničku i odgojnu vrijednost.
Važno je da pjesme čiji je sadržaj usko vezan s prirodom (godišnja doba) učimo tada kad sadržaj pjesme odgovara tom godišnjem dobu.
Evo nekoliko primjera (navedeni su karakteristični dijelovi pjesmica):
M. Matanović “Jesen “- Jesen je stigla u svome sjaju, bojama zlatnim šara na svakom listu ostavlja trag sa vjetrom ples otvara.
Upoznavanje sadržaja: Djeca su donijela jesensko lišće (na prethodnom satu djeca su upoznata o čemu će se učiti). Razgledavamo lišće, pričamo o bojama, oblicima (upozorimo na zimzeleno lišće). Nacrtamo na ploču drvo u jesen. Djeca stoje u grupi, mašu lišćem, a zatim stavljaju lišće na stol i pušu u tu hrpu lišća te tako stvaraju vjetar. Razgovor o vjetru, kako nastaje, oponašamo huk vjetra itd.
Nakon ovakvog upoznavanja sadržaja, djeca su vrlo brzo naučila riječi pjesme, a melodija je lako pamtljiva i pjevna te su djeca unatoč poodmakloj zimi često željela pjevati pjesmu “Jesen”.
M Matanović: “Molba gljive muhare “
Svatko me poznaje sa sličica, iz knjiga,
a što nisam jestiva nije moja briga.
Zato molim ne dirajte haljinicu moju,
najnoviji model po jesenskom kroju.
Upoznavanje sadržaja: Ako je ikako moguće donijeti pravu gljivu muharu ili barem gljivu kao ukras za Božićno drvo. Svaki puta kada djecu upoznajem sa sadržajem ove pjesmice donesem iz šume veliku košaru punu gljiva svih mogućih oblika i boja, a među njima (jestivima i nejestivima) glavno mjesto zauzima muhara u svim fazama razvoja: od bebe muhare do mame i tate muhare. Košaru postaviti tako da ju sva djeca dobro vide i da se čude i dive šarenilu boja i oblika.
Ispričati priču o šumi u kojoj su rasle ove gljive. Svaku pojedinu gljivu “oživjeti”, da svaka ispriča svoju živomu priču-naglasiti koja je jestiva, a koja nije. Ispričati djeci kako je muhara žalosna jer baš nju mnogi ljudi nemilosrdno gaze i uništavaju, a ona je jedan od najljepših ukrasa naših šuma. Muhara je djeci ovom pjesmicom poslala molbu neka je ne uništavaju jer je i ona dio prirode koja nas okružuje.
Na primjerima dječje odjeće pokazati krojeve i modele, a to je i prilika da djeca glume male manekene. Još jednom naglasimo otrovnost muhare-a-a-a, otrovna je muhara, o-o-o dirati je opasno! Zamoliti djecu neka kod kuće nacrtaju svoj doživljaj priče o muhari i da crteže donesu na slijedeći sat.
Nakon cijele ovakve pripreme pjesmice (sadržaja), pjesmicu otpjevamo jednom ili više puta (ovisno o planiranom vremenu).
Na slijedećem satu dječje crteže postavimo na pano, a pjesmicu djeca brzo nauče.
Važno je da se pri upoznavanju sadržaja pjesme naš rad isprepliće s igrom, da razvijamo dječju maštu i taj će emotivni doživljaj trajno ostati kod djece.
Primjer ovakvog doživljaja pokazao je petogodišnji Marko koji je pri svojem prvom susretu s gljivom muharom u šumi stao ispred nje, pozdravio je kao da razgovara sa živom osobom i otpjevao joj pjesmicu.
M. Matanović “Notni stan “
Note po ploči slobodno šeću,
dok ih ne zaključamo u notnu vreću.
Pet crta, četiri praznine to je notni stan,
Pet crta, četiri praznine i nitko ne može van.
Upoznavanje sadržaja: Razgovarati s djecom o tome gdje tko stanuje (ljudi, životinje, ribe, zvijezde, ptice itd.). Nacrtamo na ploču dva električna stupa povezana žicama, (jasno da ćemo nacrtati pet žica). Na žicama nacrtamo ptice. Upozorimo djecu kako je opasno dirati žice i da samo ptice mogu sjediti na njima. Tada ćemo obrisati električne stupove i ostaviti samo žice. Ptice ćemo pretvoriti u note, ali djecu nećemo učiti kako se zove koja nota (po vrijednostima) nego ćemo ih samo upoznati s notnim znakovima kao notnim pismom. Zatim ćemo na početku crtovlja napisati notni ključ. Prstima ćemo pokazati pet crta i četiri praznine i pjesmica je lako usvojena.
Poželjno je djecu naučiti i pjesmice koje su vezane uz godišnja doba kao i uz značajne datume i blagdane.
Na primjer uz Svjetski dan mira treba djeci ukazati na mir i ljubav za sve ljude na svijetu. Pjesmica “Tintilinići” govori o ljepoti i toplini doma i obitelji, miru, sreći i zadovoljstvu. Evo jednog dijela te pjesmice:
M. Matanović “Tintilinići”
U srcu našem proljeće spava, samo za ljubav znademo mi
pružimo ruke miru i sreći i pjesmu našu pjevajmo svi.
Tintilinići, Tintilinići, pjesma je naša srebrni zvon,
Tintilinići, Tintilinići, čuvamo ognjište, čuvamo dom.
“Valentin” je prigodna pjesmica uz dan Sv. Valentina;
M. Matanović: “Valentin”
Kada nekom ruku pružaš, na licu ti osmjeh sja,
kada oči srećom sjaje, Valentin smo ti i ja.
S djecom se priča što je ljubav i da li se ona može kupiti (isto kao i sreća, žalost, radost, zdravlje, zadovoljstvo, mir). Ukazati na prave životne vrijednosti jer je često radostan i iskren osmjeh na licu najveći dar.
Božić je blagdan o kojem djeca mnogo pričaju i kojem se osobito vesele. Bit cijelog Božića je treća kitica prekrasne pjesme D. Domjanića: “Pahulice”
Če bi rekele Božiću, kaj si želim ja,
rekel bi naj vsakomu, puno srca da.
Kod pjevanja pjesama vrlo je važno da se djecu prati na nekom instrumentu jer je na takav način olakšano točno intoniranje melodije. Važan je i tonalitet u kojem se izvodi pjesma zbog opsega dječjeg glasa kao i instrumentalni uvod u izvođenje pjesme te sviranje međustavaka.
SLUŠANJE GLAZBE
Glazbeni ukus djece oblikuje se slušanjem glazbe različitih stilova, a najčešće je to glazba namijenjena odraslima koja je često sumnjive glazbene kvalitete -prenaglašen ritam, melodija i tekst neprimjereni dječjem uzrastu. Važno je odabrati “pravu” glazbu koja pobuđuje pozitivne emocije, razvija maštu i na taj način formira njihov glazbeni ukus. Skladbe trebaju biti umjetnički vrijedne dostupne djeci.
Primjer: J. Matanović: Dječja suita “Cirkus”
stavci:
- Promenada (Najava točaka)
- Plavi i bijeli slon
- Na trapezu
- Klaunovi
Priprema za slušanje:
Djeca neobično vole cirkus i razgovor o svemu što u cirkusu mogu vidjeti. Zatim ispričamo priču o pojedinim stavcima. Prvi stavak (Promenada-Najava točaka) pripremimo tako da na jednu ploču (najbolje stiropor) stavljamo pripremljene brojeve 2, 3 i 4 jer se on izvodi prije svakog stavka. Djecu u prostoriji složimo kao da su u gledalištu. Jedno dijete nosi ploču, prođe nekoliko puta prostorijom i pokazuje broj na ploči. Nakon najave potičemo djecu da ispričaju što su ona vidjela u cirkusu navodeći ih na dijelove skladbe koju će slušati.
Svaki puta kad promijenimo broj slijedi nova priča u koju polako uplićemo i priču o plavom slonu (mama slonica) i bijelom slonicu (sin-beba slonić). Oni su zatvoreni u cirkusu, bez slobode i rade sve ono što nije primjereno slonovima (hodanje na dvije noge, plesanje i sl.) Pričom pobuđujemo kod djece sažaljenje prema zatočenim životinjama, a time uopće i jedan pozitivan odnos prema životinjama.
Slijedeći stavak nosi naslov “Trapez”-ne treba inzistirati da djeca točno imenuju trapez jer njih trapez asocira na ljuljačku koju oni pokretima tijela ili ruku pokazuju.
Buru oduševljenja, radosti i smijeha djeca doživljavaju kada glume klaunove. Teško je odgonetnuti da li se pojedina djeca smiju više sebi ili drugima.
Nakon ovakvog “dječjeg cirkusa” slušaju izvođenje skladbe na harmonici. Nije bilo gotovo nijednog djeteta, a da nije u cijeloj skladbi prepoznalo dio onoga o čemu su razgovarali ili glumili. Skladba je kratka te se mogla izvoditi više puta, ali ne istim redoslijedom stavaka. Djeca su već nakon nekoliko početnih tonova prepoznala o kojem se stavku radi.
Važno mjesto u slušanju glazbe zauzimaju uspavanke, a iz glazbene literature koristimo i glasovirske minijature na pr. R. Schumann. “Dječji prizori” kao i skladbe programskog karaktera B. Smetana :”Vltava”, S. Prokofjev:”Peća i vuk” itd.
Izvorna narodna glazba važan je dio naše kulturne baštine i stoga se i slušanje takve glazbe treba naći kao dio programa.
UPOZNAVANJE GLAZBALA
Tijekom nastave, djeca se upoznaju s različitim instrumentima na kojima sviraju učenici starijih razreda glazbene škole.
NEŠTO O ODGAJATELJU-UČITELJU-VODITELJU
Jedan od prvih i najvažnijih načina učenja kod djece je učenje po modelu, imitiranje. Stoga je sam voditelj najsnažniji motivator tj. njegova osobnost, srdačnost, emocionalna toplina, kreativnost, predanost onome što radi i s kim radi.
Program rada je nit vodilja, oruđe i poticaj koji svaki voditelj treba sebi prilagoditi i provesti ga na način koji njemu najviše odgovara. Samo će tako osigurati da postane pozitivan, inspirirajući i omiljen model djeci koja će zahvaljujući njemu upoznati i zavoljeti glazbu.
U tom svom radu voditelj treba uočiti djecu koja pokazuju posebnu glazbenu nadarenost te na to upozoriti roditelje i pomoći im u daljnjem usmjeravanju i poticanju djetetovog glazbenog obrazovanja.
METODE I OBLICI RADA
PRIPOVIJEDANJE – nova pjesma, nova skladba za slušanje ili nova glazbena igra
OBJAŠNJAVANJE – upoznavanje djece s udaraljkama, pri izvođenju pokreta ili pri interpretaciji pjesme
RAZGOVOR – potiče djecu kod stvaranja priče pri upoznavanju nekog sadržaja, svoj odnos prema glazbi, razgovor o karakteru skladbe itd.
OPONAŠANJE – kod različitih pokreta, ponavljanje nekog glazbenog motiva, malih vokaliza itd.
SURADNJA S RODITELJIMA
Roditelji, kao jedna od stranica trokuta: dijete-odgajatelj-roditelj, imaju jednako važnu ulogu u oblikovanju djeteta kao cjelovite osobe kao i odgajatelj. Veoma je važno da oba roditelja vode brigu i daju važnost nastavi o kojoj njihovo dijete sigurno priča. Na prvom susretu s roditeljima, kada voditelj upoznaje roditelje o radu, treba ih upozoriti neka obrate pažnju i ne prelaze olako kada im dijete želi nešto ispričati ili otpjevati što je doživjelo ili naučilo. Neka pjevaju s djetetom jer dijete voli podijeliti svoju sreću i radost s najbližima. Biti će i prilike da oni budu “djeca”, a njihovo će dijete biti “teta”(voditelj). Za dijete je veoma važno da vidi kad je ono sretno da su i roditelji i ostali ukućani obasjani njegovom srećom. Ta će se sreća očitovati i kod zajedničke izrade različitih udaraljki i drugih priručnih instrumenata. Posebno treba istaknuti javni sat u vrijeme maskenbala. Djeca i roditelji kod kuće izrađuju maske i osmišljavaju svoj zajednički nastup.
Radost i zadovoljstvo bavljenja glazbom djeca će pokazati na svojim malim nastupima pred roditeljima. Tek tada će ta sreća zračiti iz malih izvođača i prenijeti se na roditelje i sve one koji ih budu gledali i slušali.
MATERIJALNI UVJETI
Program će se odvijati u glazbenoj učionici.
Sredstva i pomagala: notna ploča, krede u boji, aplikacije od raznovrsnog materijala, crteži, slike, razne vrste udaraljki (uglavnom samostalno izrađenih: drveni štapići, razne šuškalice, metalni trokutići), kamenčići, orahove ljuske, prirodni materijali vezani uz sadržaj pjesmice, lutke, kasete, CD-i, instrument na kojem voditelj svira (glasovir, harmonika, gitara)
LITERATURA S DJEČJIM PJESMICAMA
Lj. Goran i Lj. Marić: Spavaj, spavaj, zlato moje, Školska knjiga, Zagreb,1991.
V. Manasteriotti: Na usnama pjesma, Prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1981.
V. Manasteriotti: Zbornik pjesama i igara za djecu, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
M. Matanović: Proljeće u srcu, vlastita naklada, Zagreb, 1994.
M. Matanović: Uspavanka zemljici, Music Plav, Zagreb,2004.
N. Videk, I. Golčić i S. Junaković: Pričanka – pjevanka – crtanka 1,
HKD Sv. Jeronima (Sv. Ćirila i Metoda), Zagreb, 1996.
N. Videk, I. Golčić i S. Junaković: Pričanka – pjevanka – crtanka 2, HKD Sv. Jeronima (Sv. Ćirila i Metoda), Zagreb, 1996.
LITERATURA
E. Bašić: Sedam nota, sto divota, Školska knjiga, Zagreb, 1959. I. Golčić: Priručnik za I. razred solfeggia za glazbene škole,
HKD Sv. Jeronima (Sv. Ćirila i Metoda), Zagreb, 1996. Lj. Goran i Lj. Marić: Spavaj, spavaj, zlato moje, Školska knjiga, Zagreb,1991. V. Manasteriotti: Na usnama pjesma, Prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1981. V. Manasteriotti: Zbornik pjesama i igara za djecu, Školska knjiga, Zagreb, 1981. V. Manasteriotti: Muzički odgoj na početnom stupnju,, Školska knjiga,
Zagreb, 1987.
J. Matanović: Bijeli put-zbirka originalnih skladbi za harmoniku, vlastita naklada, Zagreb, 1990
M. Matanović: Proljeće u srcu, vlastita naklada, Zagreb,1994.
PREDŠKOLSKI PROGRAM 2. GODINA
PROGRAM
Dugogodišnji praktični rad pokazuje kako je nastava s djecom živi dinamički proces koji se ne može doslovno i adekvatno prenijeti na papir jer bi se time ugušila kreativnost svakog nastavnika i svakog djeteta kao jedinstvene buduće osobe, a kreativnost je sveto pravilo svakog nastavnog procesa. Bez kreativnosti svako učenje gubi svoj pravi smisao.
Ovo je program, a ne plan rada za tu skupinu djece pa stoga gradivo neće biti sustavno izloženo po vremenskom redoslijedu kako se ono uzima, već će biti nabrojano sve ono što bi trebalo obraditi tijekom jedne školske godine.
SADRŽAJ RADA
Osnovni elementi glazbene teorije
Obrade pjesmica
Domaće zadaće
Vježbe za glas (grlo)
Vježbe za razvijanje ritmičke memorije
Vježbe za razvijanje glazbene memorije
Trozvuk
Slušanje glazbe
Ostali sadržaji
OSNOVNI ELEMENTI GLAZBENE TEORIJE
Crtovlje (notni stan)
Violinski ili G ključ
Note po trajanju
Pauze po trajanju
Note po visini od C do C
Može se početi notom G koju nam označava violinski ključ pa se spustiti do C ili ići obrnuto, od temelja, C-dur ljestvice pa do G
Takt i mjere 4/4 3/4 2/4
OBRADE PJESMICA
To je jedna od najvažnijih karika u lancu učenja.
Pjevati treba svaki sat i to otprilike trećinu školskog sata. Ostalo vrijeme koristi se za ispravak domaćih zadaća, ponavljanje starog i uzimanje novog gradiva te za razne kreativne igre u pokretu kao i za “obične” razgovore s djecom.
Pjesmice služe (osim onih već poznatih pedagoških razloga) i zato da bismo ih jednom mogli zapisati notama i to najprije u vidu ISPUNJALJKE ili DOPUNJALJKE (neke se note izostave, a učenici ih kod kuće sami dopunjavaju) da bi se došlo do potpunog zapisivanja. Naravno, sve se to radi kad učenici savladaju za to potrebna znanja (u drugom obrazovnom razdoblju).
Svake godine trebalo bi obraditi bar deset pjesmica, na primjer:
1. V. Gerčik: Kišica
2. P. Ramovš: Dijete pjeva
3. Sprachmann (Zbirka vijenac): Majka
4. Hrv. narodna popijevka: Djeca i maca 5.1. Stamać: Maestral
6. Hrv. narodna popijevka: Pjevala je ptica kos Pjesmice iz zbirke
M. Matanović: “Proljeće u srcu”:
1. Uspinjača
2. Muhara
3. Notni stan
4. Sv. Nikola
5. Ako budem dobar
6. Vučja želja
7. Valentin
8. Tko sam ja
9. Limači
10. Klavir
Kod svake pjesmice potrebno je objasniti svaku nepoznatu ili manje poznatu riječ te objasniti sadržaj ili poruku pjesmice.
Uz to, dobro je da djeca svaku pjesmicu ilustriraju kao domaću zadaću jer vizualni tipovi lakše pamte naslikani tekst, a likovna je kreativnost ujedno neophodna za pravilan i sveobuhvatan dječji razvoj.
Korisno je pojedine pjesmice nadopuniti koreografijom kako bi čitavo tijelo sudjelovalo u njenoj izvedbi.
DOMAĆE ZADAĆE
Svaki sat učenici trebaju dobiti domaću zadaću. Bilo da je ona iz novog teoretskog gradiva, bilo likovna ilustracija pjesmice ili kakva druga kreativna zadaća. To je obveza na koju se učenici trebaju naviknuti od malena i ne smiju je niti jednom preskočiti kao i njen pregled.
VJEŽBE ZA GLAS (GRLO)
Za to se koriste kratki motivi kao polutonske sekvence u opsegu dječjeg glasa. Do sada su se najbolje pokazale slijedeće tri sekvence:
Kod pjevanja treba obratiti pažnju na pravilno sjedenje, disanje, čistoću intonacije i kontrolu zvuka.
Ove se vježbe mogu kasnije pjevati solmizacijom ili abecedom.
VJEŽBE ZA RAZVIJANJE RITMIČKE MEMORIJE
Zadaju se kraći ritmički motivi koje učenici ponavljaju.
VJEŽBE ZA RAZVIJANJE GLAZBENE MEMORIJE
Zadaju se kraći meloritmički motivi koje učenici ponavljaju.
TROZVUK
Objašnjenje trozvuka i pisanje trozvuka na različitim visinama, naravno bez teoretiziranja i objašnjavanja. Ako je prvi ton na crti i ostali su na crti itd.
Trozvuk na dalje služi za vježbu stišanja i razlikovanja DURA I MOLA. Kod sviranja dur trozvuka rastavljeno, djeca pokazuju za to dogovoren znak, a kod sviranja mol trozvuka rastavljeno, pokazuju drugi dogovoreni znak.
SLUŠANJE GLAZBE
Tom dijelu nastavnog programa treba posvetiti veliku pažnju jer svako učenje glazbe kod djece počinje slušanjem, a potom slijedi reprodukcija.
Učenike treba najprije pripremnim vježbama osposobiti da mirno sjede zatvorenih očiju bez pokreta i riječi. To se postiže na način da se od djece traži da ispričaju što su “vidjeli” zatvorenih očiju ili što im je “palo na pamet” za vrijeme slušanja glazbe. Takvim se načinom odvoje od stvarnog svijeta i uđu u svoj svijet mašte , a glazba ih u tome samo potiče ili inspirira.
Glazba se svira osobno na klaviru ili harmonici. Mogu svirati i pojedini učenici na različitim instrumentima što je ujedno prilika da djeca upoznaju te instrumente. Naposljetku, mogu se koristiti i sva audio sredstva.
Odabire se najčešće glazba koja ima programski karakter ili je na bilo koji način deskriptivna.
Na kraju pažljivo saslušam njihove priče o odslušanoj glazbi.
OSTALI SADRŽAJI
Uz sve navedeno, na pojedinim satovima može se spomenuti i neki od slijedećih pojmova:
opera, skladatelj (Mozart, Bach itd.), zbor, orkestar, dirigent, bas, sporan, solo, duo, jačina sviranja ili pjevanja, kako nastaje zvuk, što je ton, različiti instrumenti, koreografija i si.
Ne treba se bojati stranih izraza niti količine gradiva koje je spomenuto. Nije uvijek najvažnije dobiti povratnu informaciju već treba vjerovati da će, kada dođe vrijeme da neke stvari treba usvojiti, učenicima biti lakše jer su o tome nešto čuli.
Također, treba u djeci pokrenuti emocije da bi ih se otvorilo za primanje raznih sadržaja jer im se tada kroz igru može puno više dati, a da to nije za djecu samo svjesna i namjerna aktivnost usvajanja novih informacija.
Možda je napisanog previše programa, a možda je i nešto zaboravljeno, ali neke stvari jednostavno ne idu na papir.
Zašto sam deset minuta sjedio s nogama na klaviru?
Zašto je stolica bila zakvačena za ploču?
Zašto sam se s djecom valjao po podu?
Zašto sam im pokazivao mađioničarske trikove sa špagom i vodom?
Ovih “tisuću zašto” dio su našeg posla koji ga čine onim što on u stvari jeste. Ne treba se spuštati na dječji nivo jer mi nismo nedorasli infanti, već se treba dići na razinu dječjeg poštenja i iskrenosti, a u tome su, moramo priznati, djeca od 6 do 8 godina ispred nas.
Tko ovo shvati i tako radi sa svakim će programom imati uspjeha.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM PREDŠKOLSKOG OBRAZOVANJA SUVREMENOG PLESA
UVOD
Predškolski pripremni program ima zadaću da u učenicima probudi interes za plesnu umjetnost, otkrije i razvije sposobnosti učenika za bavljenje plesom, te ih pripremi za svladavanje nastavnih sadržaja osnove umjetničke plesne škole suvremenog plesa.
NASTAVNI PLAN
|
2 sata (60 min) tjedno – 70 sati godišnje |
|
2 sata (60 min) tjedno – 70 sati godišnje |
NASTAVNI PROGRAMI
PLES
CILJ I OPĆE ZADAĆE
Kroz improvizaciju i dramatizaciju kod učenika se budi i razvija interes za pokret kao izražajno sredstvo plesne umjetnosti, kinestetički osjećaj za pokrete pojedinih dijelova tijela i čitavog tijela te potiče maštu i stvaralaštvo u stvaranju vlastitih plesnih cjelina učenika.
SADRŽAJI RADA
I. tema
-buđenje svijesti o mogućnostima kretanja pojedinih dijelova tijela
II. tema
-doživljaj brzine i jačine pokreta
III. tema
-kretanje u osnovnim smjerovima u prostoru
IV. tema
-buđenje svijesti za slobodni i vezani tok pokreta
V. tema
-suradnja u paru u stvaranju zajedničkih kratkih cjelina pokreta VILtema
-spontano ragiranje pokretom na šumove i zvukove VHI.tema
-doživljaj ritmičkog kretanja u
PLESNA TEHNIKA
CILJ I OPĆE ZADAĆE
Kroz svrsishodne vježbe uči se pravilno držanje tijela,mogućnosti kretanja pojedinih dijelova tijela i tijela kao cjeline.
SADRŽAJI RADA
VI. tema
-vježbe za pravilno držanje tijela u sva tri položaja
-vježbe istezanja i jačanja pojedinih mišićnih skupina
-vježbe za poboljšanje pokretljivosti pojedinih dijelova tijela
-kotrljanja, puzanja i kolutanja
-hod na cijelom stopalu, poluprstima i petama
-trčanje naprijed i unatraške
-pet vrsti skokova i njihove kombinacije -okretanje oko vertikalne osi tijela
RITMIKA I GLAZBA
CILJ I OPĆE ZADAĆE
Učenike se potiče na aktivno slušanje i spontano kretanje u skladu s doživljajem metro-ritamske komponente glazbe, aktivira ih se i motivira ritmiziranim igrama i igrama uz pjevanje.
SADRŽAJI RADA
-spontano reagiranje pokretom na tezu i arzu u dvodobnom i trodobnom metru -spontano oblikovanje melodijske linije pokretom
-slušno bilježenje jednostavnih kratkih ritmova i njihovo prenošenje u pokret -ozvučenje ritmičkog kretanja zvučnim kontaktom i udaraljkom -ritmizirane igre, igre s pjevanjem
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
Tijekom rada, u plesnoj dvorani će se koristiti glasovir i udaraljke, a po potrebi i sredstva za reprodukciju zvuka (CD player ili kazetofon), te mediji sa zvučnim zapisom.
